Varaždin dobiva Fakultet inženjerstva okoliša
Prilagođavanje Geotehničkog fakulteta izazovima koje donose klimatske promjene i gomilanje otpada
Na sadašnjem Geotehničkom fakultetu uz već etablirani Zavod za inženjerstvo okoliša nedavno je na evaluaciju i recenziju predan zahtjev za doktorski studij inženjerstva okoliša, a vjerojatno će već od naredne studijske godine cijeli fakultet dobiti novi naziv i usmjeriti se u potpunosti prema inženjerstvu okoliša
Ekologija i njoj srodne znanosti su godinama na našim fakultetima i sveučilištima bile samo dio pojedinih studija, eventualno neko usmjerenje i to uglavnom usmjereno na kemiju i biologiju. Tako je na PMF-u u Zagrebu, u Splitu se izučava ekologija mora, u Zadru i Osijeku ekologija vezana uz poljoprivredu, kao i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Nitko se zapravo s tim ne bavi cjelovito. Međutim, u Varaždinu se sadašnji Geotehnički fakultet, koji djeluje u sastavu Zagrebačkog sveučilišta, priprema postati Fakultetom inženjerstva okoliša, dakle cijeli fakultet usmjeren za ekologiju, održivi razvoj, zaštitu okoliša, na rješavanje problema otpada. O čemu se tu radi doznali smo na licu mjesta i razgovarali s dekanom dr. Rankom Biondićem i djelatnicima ovog fakulteta.
* Gospodine Biondiću, kakva je danas struktura Geotehničkog fakulteta i čime se bavi Fakultet?
- Geotehnički fakultet sada ima četiri zavoda: Zavod za geotehniku, Zavod za hidrotehniku, Zavod za inženjerstvo okoliša i Zavod za opće znanosti. Unutar zavoda ustrojeni su laboratoriji i praktikumi, a svaki od zavoda ima specifično područje djelovanja. Najstariji laboratorij je Geotehnički laboratorij koji je akreditiran za ispitivanja tla i djeluje u sastavu Zavoda za geotehniku. Laboratorij za geokemiju okoliša djeluje u sklopu Zavoda za hidrotehniku i bavi se ispitivanjima kvalitete podzemnih i površinskih voda i agrokemijskim analizama tla. U Laboratorij za inženjerstvo okoliša, koji djeluje u sklopu Zavoda za inženjerstvo okoliša, u zadnjih godinu dana uložena su znatna kapitalna sredstva za opremanje i operacionalizaciju.
Od Bolonje do doktorskog studija inženjerstva okoliša
Tradicijski, djelatnost Fakulteta bila je od njegovog osnivanja davne 1969. godine usmjerena prema geotehnici i hidrotehnici. Uvođenjem Bolonjskog sustava obrazovanja 2005. godine uveden je studijski smjer Inženjerstvo okoliša kao početak tranzicije djelatnosti Fakulteta prema istraživanjima okoliša s inženjerskog aspekta. Daljnja tranzicija je uslijedila 2012. godine uvođenjem preddiplomskog studijskog programa Inženjerstvo okoliša te 2015. godine uvođenjem diplomskog studijskog programa Inženjerstvo okoliša. U zadnje dvije-tri godine aktivno smo radili na izradi poslijediplomskog doktorskog studija Inženjerstvo okoliša koji je upravo predan na evaluaciju i recenziju. Nadamo se dobivanju dopusnice i za taj studijski program čime bi zaokružili sva tri ciklusa visokog obrazovanja na našem Fakultetu. Očekujemo da ćemo na taj doktorski studij sa sljedećom akademskom godinom upisati prve studente.
* Zašto orijentacija na inženjerstvo okoliša?
- Sam naziv Geotehnički fakultet potječe od 1990. godine kada smo postali samostalna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. S navedenim tranzicijama djelatnosti i studijskih programa prema inženjerstvu okoliša sve se više udaljavamo od naziva koji fakultet sada još nosi te razmišljamo o promjeni imena Fakulteta, usklađenju njegovog imena s nazivima studijskih programa koji se na njemu izvode. Aktivnosti promjene imena ćemo pokrenuti na proljeće sljedeće godine i očekujemo da će za početak naredne akademske godine fakultet imati novi naziv. Vjerojatno će se zvati Fakultet inženjerstva okoliša.
* Za koja područja se osposobljavaju studenti, gdje se inženjeri okoliša mogu zapošljavati?
- Na fakultetu se stječe diploma magistra inženjera inženjerstva okoliša, a u nacionalnoj klasifikaciji zanimanja to zanimanje, kao inženjer za okoliš, postoji još od 2010. godine. Trenutno na Fakultetu aktivno radimo na izradi Standarda zanimanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kao i drugim aktivnostima kojima bi omogućili što lakše zapošljavanje naših studenata u struci, kao njihovu bolju prepoznatljivost na tržištu rada.
Inženjeri osposobljeni upravljati okolišem
Na preddiplomski sveučilišni studijski program Inženjerstvo okoliša upisujemo godišnje 120 studenata, a na diplomski sveučilišni studijski program Inženjerstvo okoliša ukupno 69 studenata. Preddiplomski studijski program je bez studijskih usmjerenja, a na diplomskom studijskom programu su tri smjera: Geoinženjerstvo okoliša, Upravljanje vodama i Upravljanje okolišem. Bez obzira koji smjer završe studenti dobivaju zvanje Magistra inženjera inženjerstva okoliša, s određenom subspecijalnošću, bilo prema geoinženjerstvu, upravljanju vodama ili upravljanju okolišem. Završetkom diplomskog studija student je osposobljen upravljati okolišem na održiv način i preuzeti osobnu i timsku odgovornost za strateško odlučivanje i uspješno provođenje i izvršenje zadataka pri izradi elaborata, studija i projekata iz inženjerstva okoliša, te primijeniti legislativu iz područja zaštite okoliša i preuzeti društvenu i etičku odgovornost za posljedice. U najavi je i osnivanje komore inženjera za okoliš, tako da bi to značilo dodatnu afirmaciju i zaštitu ovog zanimanja, kaže dr. Biondić.
Fakultet već sada ima dobro opremljene laboratorije na kojima se provodi ne samo praktična rasprava nego i razna ispitivanja materijala. Od kakvoće tla za potrebe poljoprivrede, preko ispitivanja materijala za cestogradnju do analiziranja što se sve može učiniti recimo s ostacima rasvjetnih fluorescentnih cijevi. I ti se ostaci mogu iskoristiti, utvrđeno je ispitivanjima na Geotehničkom fakultetu, za potrebe građevinarstva.
Izučavanje cirkularne ekonomije
- U inozemstvu su ovakvi studiji vezani uz cijelu priču o klimatskim promjenama, naglasak je na gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša. Drugi studiji kod nas su nekako više usmjereni na kemiju, na prirodne znanosti. Mi smo ipak tehničke znanosti i tu je pristup drukčiji. Ovdje se radi o inženjerskim i tehnološkim rješenjima koja sagledavaju priču u kojem se pravcu sve razvija. Riječ je o cirkularnoj ekonomiji i klimatskim promjenama. Ono što se danas malo zna da 20 posto trošenja svih EU fondova mora biti povezano s klimatskim promjenama. Recimo u poljoprivredi 20 posto novca mora ići u nešto što je za smanjivanje CO2 ili za adaptaciju na nove prakse. U biti potrebni su stručnjaci koji bi implementirali sve te stvari vezane uz klimatske promjene, koji razumiju tu veliku sliku i kako napraviti projekte koji su usklađeni s tim ekološkim zahtjevima. Zato će Geotehnički fakultet prerasti u Fakultet za inženjerstvo okoliša, kaže dr. Robert Pašičko sa Zavoda za inženjerstvo okoliša koji je dosta iskustava stekao i na brojnim projektima u inozemstvu u kojima je sudjelovao.
Znanstvenici na ovom varaždinskom fakultetu ustanovili su, dakle, da su potrebni stručnjaci koji bi se mogli interdisciplinarno baviti zaštitom voda, tla, energetikom i otpadom. Kod nas još takvih stručnjaka nema, potrebe su sve veće što pokazuje i podata da je iako samo u HEP-u već pedesetak stručnjaka radi u sektoru zaštite okoliša.
Kako realizirati projekte uz minimalan utjecaj na okoliš
- Svaka elektrana mora imati osobu koja se bavi zaštitom okoliša, zato što svaka elektrana mora mjeriti, pratiti, aktivno sudjelovati u smanjenju emisija CO2 u zrak. Slično je s INA-om i drugim velikim tvrtkama, pedesetak firmi u Hrvatskoj imaju svoje stručnjake koji izvještavaju o emisijama CO2 i koji znaju na koji način to treba smanjiti. Za smanjenje emisija CO2 postoje nacionalni ili EU fondovi gdje se mogu dobiti sredstva za te potrebe, a te projekte treba znati pripremiti. Naši inženjeri će osim toga raditi na elaboratima zaštite okoliša, na studijama...
Prijašnji sustav je bio usmjeren samo na ekonomsku opravdanost investicije, a sad se došlo do potreba zaštite okoliša. To je sasvim drugi pogled, saznanje da resursi ne dolaze iz tržišta nego iz prirode i nisu beskonačni. Nije poanta u tome da se zabrani nešto graditi, recimo cesta kroz neko područje, nego da se vidi kako se to nešto može napraviti, a da ima minimalni utjecaj na okoliš, zaključuje dr. Pašičko.