Materijal koji sam sebe popravlja u svojim „venama“ sadrži smolu
Samoobnavljajući materijali imaju neograničenu primjenu
Ako u potpunosti želimo riješiti problem plastičnog otpada, njegovo djelomično rješenje možda se krije u tvarima koje same sebe popravljaju kada se slome umjesto da ih bacamo. S ciljem smanjenja količina otpada mnogi istraživači počeli su se baviti tom idejom te proizvoditi samoobnavljajuće materijale. Jedan od posljednjih funkcionira na sličan način kao što funkcionira krv.
Tim istraživača sa Sveučilišta Texas Lamar pod vodstvom profesora Keivana Davamija započeo je istraživanje s tekućom smolom koja polimerizira (otvrdnjuje) pri izlaganju ultraljubičastoj svjetlosti. Koristeći se vrstom 3D printanja koja je poznata kao laserska stereolitografija, znanstvenici su u mogućnosti proizvesti jednostavne predmete u kojima je veći dio smole izložen UV svjetlu te na taj način učvršćen, dok mali spremnici neizložene tekuće smole zaostaju zarobljeni u unutrašnjosti materijala.
Dok god ovi materijali ostaju neoštećeni, tekućina ostaje u unutrašnjosti materijala. Ako dođe do loma polimerizirane smole, kapilarnim djelovanjem dio tekućine iz unutrašnjosti putuje prema površini. Pri brzom kontaktu tekućine s izvorom UV svjetlosti, tekuća smola polimerizira čime se zatvara pukotina.
Ovo je slično načinu na koji krv putuje prema površini kože pri ozljedama te tako zacjeljuje rane. Također je slično načinu na koji biljno ljepilo dospijeva na površinu da bi zacijelilo rezove biljke opuncije.
Materijal bi se mogao koristiti za izradu predmeta kao što su razni alati, okviri naočala ili čak potplata cipela / Foto: Keivan Davami, Sveučilište Texas Lamar
Davami i njegovi kolege rade na daljnjem razvoju tehnologije s ciljem smanjenja količine svjetlosti potrebne da bi se dogodila polimerizacija. U konačnici bi voljeli postići obnavljanje materijala bez ljudske intervencije i to pod prirodnim izvorima UV svjetla poput sunčeve svjetlosti.
Vjeruje se kako bi se oavaj materijal mogao koristiti za izradu predmeta kao što su razni alati, okviri naočala ili čak potplata cipela.
Rad o ovom istraživanju nedavno je objavljen u časopisu Scientific Reports.
- Žarko Šaravanja / Ekovjesnik