Ursula von der Leyen danas održava govor o stanju Europske unije

Godišnja rasprava o stanju Unije

Svake godine u rujnu predsjednik Europske komisije izlaže govor o stanju Europske unije pred Europskim parlamentom, čime se daje pregled protekle godine i predstavljaju prioriteti za sljedeću. U izlaganju predsjednice Komisije bit će govora o najhitnijim izazovima koji stoje pred EU-om. Naime, EU je postigla svoj cilj cijepljenja 70 % odraslog stanovništva, ali pandemija koronavirusa i dalje utječe na sve aspekte europskog društva.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen će u srijedu 15. rujna u 9 sati održati svoj drugi govor o stanju Europske unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Nakon toga uslijedit će trosatna rasprava sa zastupnicima.

Von der Leyen će predstaviti rezultate rada Komisije u protekloj godini, posebno u rješavanju zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane bolešću COVID-19. Očekuje se da će iznijeti svoja stajališta o mogućim odgovorima na izazove s kojima se EU suočava, te predstaviti inicijative i prioritete za iduću godinu.

Godišnja rasprava o stanju Unije prilika je da europarlamentarci analiziraju rad i planove Komisije, ali i da predstave vlastite ideje te pomognu u usmjeravanju politika EU-a.  Riječ je o jedinstvenoj plenarnoj raspravi kojom se promiče transparentnija i demokratskija Unija.

Obraćanje von der Leyen i raspravu sa zastupnicima možete pratiti na internetskim stranicama Europskog parlamenta te na EBS i EbS+ kanalima, kao i na HRT4.

Ekovjesnik

 

 

 

VEZANE VIJESTI

Počela provedba projekta BivalveSPEECH

Ovog tjedna u Splitu je održan početni sastanak projekta BivalveSPEECH koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt punog naziva „Sklerokronologija školjkaša – saznanja iz prošlosti o ekologiji i okolišu za buduće zdravlje obalnih ekosustava“ („Bivalve Sclerochronology – lessons from Past Ecology and Environments for the future Coastal ecosystem Health“) počeo se provoditi krajem 2024. godine.

Duboko udahnite (ili bolje ne)

Iako nijedan europski grad nije među 20 najzagađenijih gradova u svijetu prema godišnjim srednjim vrijednostima finih čestica, postoje mjesta u Europi gdje je praćenje kakvoće zraka prva aplikacija koju provjeravate prije izlaska iz kuće. Onečišćenje zraka je najčešći uzrok prerane smrti u Europskoj uniji, a broj žrtava svake godine doseže 400.000 ljudi, piše Ania Rok (Urbact.eu).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER