Ludbreški projekt reguliranja i revitaliziranja korita rijeke Bednje
Vrijednost projekta ReLIFE Bednja je 5,5 milijuna eura
Rijeku Bednju nastanjuje 35 vrsta ili čak četvrtina od ukupnog broja slatkovodnih riba Hrvatske, što naglašava važnost obnove i očuvanja riblje zajednice Bednje za cjelokupnu hrvatsku bioraznolikost.
Grad Ludbreg uspješno je prijavio projekt ReLIFE Bednja na program Europske komisije LIFE 2021-2027. Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a njegova ukupna vrijednost 5,5 milijuna eura. Osim Grada Ludbrega, u projektnom konzorciju su Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko ihtiološko društvo, Hrvatske vode i Varaždinska županija.
Cilj projektnog prijedloga je regulirati i revitalizirati korito rijeke Bednje od Kučana Ludbreškog do željezničkog mosta u Ludbregu, ukloniti invazivne biljne i životinjske vrste, obnoviti staništa i nativne riblje zajednice donjeg dijela Bednje u ludbreškom području, uključujući i ludbreška jezera te omogućiti održivo korištenje usluga obnovljenog vodenog ekosustava na korist Ludbrega i njegovih stanovnika, ali i znatno šireg područja.
Rijeka Bednja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku i ulijeva se u Dravu kod Malog Bukovca u blizini Ludbrega, a posjeduje vrlo bogatu i raznoliku ihtiofaunu. Preliminarnim istraživanjem koje je tijekom 2021. godine proveo PMF Zagreb utvrđeno je da je područje oko korita rijeke Bednje, ali i čitav Otok mladosti, izrazito bogato stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeku Bednju nastanjuje 35 vrsta ili čak četvrtina od ukupnog broja slatkovodnih riba Hrvatske, što naglašava važnost obnove i očuvanja riblje zajednice Bednje za cjelokupnu hrvatsku bioraznolikost. Štoviše, čak 11 ribljih vrsta koje obitavaju ili su obitavale u Bednji uvršteno je na Dodatke Direktive o staništima i divljim vrstama Europske unije te se njihovo očuvanje smatra od posebnog značaja za čitavu Europsku uniju.
Izvor: Grad Ludbreg
Nažalost, antropogene aktivnosti dovele su do negativnih promjena u nativnoj ihtiofauni pa je nekoliko vrsta nestalo iz Bednje, smanjene su populacije i narušena struktura ostalih nativnih vrsta, a prisutne su i četiri strane vrste. Kao glavni razlozi negativnih efekata po riblju zajednicu, ali i čitav vodeni ekosustav, prepoznate su znatne promjene staništa, kao i pregrade koje su dovele do urušavanja staništa i sprječavaju migracije migratornih vrsta riba. Kako bi se uklonio taj negativan učinak, projektom je predviđena izgradnja riblje staze koja će povezati rijeku Bednju sa Mlinskim kanalom i tako omogućiti migraciju riba.
„Projekt je osmišljen u tri razine: prva razina aktivnosti usmjerena je isključivo na obnovu i očuvanje prirodnog ekosustava, druga povezuje vrijednosti prirodnih zajednica s ljudskom zajednicom, dok se aktivnosti treće razine odnose na uređenje prostora za rekreativne i edukativne svrhe. Ovaj projekt osmišljen je kao višerazinski, multidisciplinarni konzervacijski program čijim se aktivnostima nastoje riješiti primijećeni problemi i obnoviti prirodno stanje ekosustava te, u konačnici, vratiti prirodu u naše živote“, kazao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.
Grad Ludbreg / Ekovjesnik