Europski parlament tekstilnu i odjevnu industriju EU-a želi učiniti zelenijom
Biljana Borzan: „Velikim brendovima ćemo zabraniti spaljivanje neprodane robe“
Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Komisiju i zemlje EU-a da ukinu „brzu modu“ te potrošačima pomognu pri donošenju etički odgovornijih i održivijih odluka. Parlament je na svojoj plenarnoj sjednici u četvrtak usvojio preporuke za strategiju EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode sa 600 glasova za, 17 protiv i 16 suzdržanih.
U tekstu Izvještaja o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode traži se da tekstilni proizvodi koji se prodaju u EU-u budu izdržljiviji te da omogućuju ponovnu uporabu, popravak i recikliranje. Njihova proizvodnja treba poštovati ljudska, socijalna i radna prava, kao i okoliš te dobrobit životinja u cijelom opskrbnom lancu. Zastupnici Europskog parlamenta također se zalažu za provedbu mjera na razini EU-a i država članica kako bi se „brzoj modi“ konačno stalo na kraj.
Posebne mjere koje treba razmotriti u budućem zakonodavstvu EU-a
Stav Europskog parlamenta je da bi potrošači trebali imati više informacija za donošenje održivih izbora te pozivaju na zabranu uništavanja neprodane i vraćene tekstilne robe u nadolazećoj reviziji Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode. Zastupnici u Europskom parlamentu žele jasna pravila protiv manipulativnog „zelenog marketinga“ proizvođača i to osnaživanjem potrošača u zelenoj tranziciji i reguliranjem „ekoloških“ tvrdnji, odnosno zabranom nepotkrijepljenih tvrdnji i obmanjujućih oglasa o prihvatljivosti proizvoda za okoliš.
Također, zastupnici žele da nadolazeća revizija Okvirne direktive o otpadu uključi specifične ciljeve za sprječavanje nastanka tekstilnog otpada te njegovo prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje. Zastupnici stoga pozivaju Europsku komisiju da bez daljnjeg odgađanja pokrene inicijativu za sprječavanje i smanjenje ispuštanja mikroplastike i mikrovlakana u okoliš.
U plenarnoj izjavi u srijedu, praćenoj nizom intervencija političkih skupina, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola obilježila je 10. godišnjicu urušavanja zgrade Rana Plaza u Bangladešu. Riječ je o ilegalno izgrađenoj višekatnici u kojoj se nalazilo više tvornica odjevnih predmeta, a u nesreći je poginulo više od 1 134 osoba. Podsjetila je da je ova katastrofa bila poziv na uzbunu za zapadni svijet, uključujući EU, koji ima odgovornost „prepoznati štetne posljedice stavljanja neumjerenih potreba potrošača ispred umjerenosti i održivosti“.
„Potrošači svojim navikama kupovine ne mogu sami reformirati globalni tekstilni sektor. Ako dopustimo tržištu da se samoregulira, ostavljamo otvorena vrata modelu brze mode koji iskorištava ljude i resurse našeg planeta. EU mora zakonski obvezati proizvođače i velike modne tvrtke da posluju održivije jer su ljudi i planet važniji od profita tekstilne industrije. Katastrofe koje su se dogodile u prošlosti, poput urušavanja zgrade Rana Plaza u Bangladešu, rastuća odlagališta tekstilnog otpada u Gani i Nepalu, zagađena voda i mikroplastika u našim oceanima, pokazuju što se događa kada ne slijedimo ovo načelo. Dovoljno smo dugo čekali - vrijeme je za promjenu!“ – poručila je izvjestiteljica Delara Burkhardt (S&D, Njemačka).
Zabrana uništavanja i putovnica za digitalni proizvod
Na Izvještaju o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode je iz perspektive Odbora za zaštitu potrošača radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
„Proizvodnja odjeće se od 2000. do 2015. godine udvostručila, a trajnost proizvoda se smanjila za trećinu. To je, između ostaloga, dovelo do toga da se godišnje odbaci nevjerojatnih 11 kg odjeće po osobi, a odjevni predmeti se nose u prosjeku svega 7-8 puta. Takva situacija je neodrživa i EU pokreće niz inicijativa kako bi se smanjila potrošnja. Između ostaloga, Izvještaj poziva na uvođenje digitalne putovnice preko koje ćemo lako saznati relevantne podatke o proizvodu: na primjer gdje je i kada je napravljen, od kojih materijala i može li se reciklirati”, objašnjava Borzan.
„Izvještaj poziva na zabranu spaljivanja neprodane i vraćene tekstilne robe na razini Unije. Do sada su velike količine viška i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povrati, dovodili do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda.“ – dodaje Borzan.
„Trenutačno se u okviru novih pravila o ekodizajnu pregovara zabrana uništavanja neprodane robe. Brendovi koji se povezuju s takvom praksom su H&M i Zara te Amazon radi porasta online trgovine, ali i luksuzni brendovi poput Burberrya kako bi zadržali visoke cijene svojih proizvoda. Prema nekim procjenama, samo se u Njemačkoj godišnje uništi neprodane robe u vrijednosti sedam milijardi eura”, kaže Borzan.
Borzan objašnjava kako zbog „fast food” načina funkcioniranja modne industrije i do 35 posto globalne mikroplastike ispuštene u oceane potječe iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, a između 200 i 500 tisuća tona svake godine uđe u globalni morski okoliš.
„Zemlja smo koja živi od turizma i često se s pravom ponosimo najčišćim morem na svijetu. Postavlja se pitanje hoće li se ovim tempom funkcioniranja modne industrije čistoćom mora moći hvaliti i naši unuci”, zaključuje Borzan.
Podsjetimo, Europska komisija je 30. ožujka 2022. predstavila Strategiju EU-a za održivi i kružni tekstil kako bi se pozabavila cjelokupnim životnim ciklusom tekstilnih proizvoda i predložila radnje za promjenu načina na koji proizvodimo i trošimo tekstil. Cilj mu je provesti obveze iz Europskog zelenog plana, novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo i industrijske strategije za sektor tekstila.
Usvajanjem Izvještaja o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode Europski parlament odgovara na očekivanja građana da se kružno gospodarstvo gradi promicanjem održivih proizvoda i proizvodnje EU-a te podupiranjem prijelaza na model održivog i otpornog rasta, kako je izraženo u prijedlozima 5(3), 5(9). ), 5(10), 5(11), 11(1) i 11(8) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
S.F. / Ekovjesnik