Obnova zemljišta, dezertifikacija i otpornost na sušu teme su Svjetskog dana zaštite okoliša 2024.
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA 2024. | Generacija obnove
Stručnjaci predviđaju da će uz izostanak hitnog djelovanja sadašnje i buduće generacije iskusiti prehrambenu krizu neviđenih razmjera, a već sada stotine milijuna ljudi pati od kronične gladi. To je jedan od razloga zašto je ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša usredotočen na utjecaje degradacije zemljišta, suše i dezertifikacije.
„Ne možemo vratiti vrijeme, ali možemo uzgajati šume, oživjeti izvore vode i vratiti tlo. Mi smo generacija koja može sklopiti mir s prirodom!“
Svjetski dan zaštite okoliša 2024. obilježava se pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GeneracijaObnove.” (Our Land. Our Future. We are #GenerationRestoration.) s fokusom na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu. Ove godine zemlja domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša je Saudijska Arabija, u kojoj će se od 2. do 13. prosinca 2024. održati i 16. sjednica Konferencije stranaka (COP16) Konvencije Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD).
Ovaj dan predstavlja ključnu priliku za rješavanje hitnih ekoloških izazova te je izravno povezan s UN-ovim Desetljećem za obnovu ekosustava 2021.-2030. (United Nations Decade on Ecosystem Restoration), proglašenim 1. ožujka 2019. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, a provodi se pod vodstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) i Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO). Ujedinjeni narodi pozivaju na zaštitu i obnovu svjetskih ekosustava na kojima se temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi, a udruživanjem u globalni pokret Generacija obnove (eng. Generation Restoration) cilj je zaustaviti njihovu degradaciju i svima osigurati održivu budućnost.
Ekosustavi su izuzetno važni za očuvanje bioraznolikosti i uključuju šume, mora, rijeke, močvare i ostala vlažna staništa te travnjake, ušća i koraljne grebene, a očuvani i otporni ekosustavi presudni su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne pojave poput suša i poplava, a imaju i nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. No ipak, diljem Zemlje onečišćenja vode, zraka i tla uz klimatsku krizu i gubitak bioraznolikosti pretvaraju zdrava tla u pustinje, a ekosustave u mrtve zone.
- © UNEP / World Enviroment Day
Stoga se obilježavanjem ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša poziva na pridruživanje globalnom pokretu „za obnovu naše zemlje, izgradnju otpornosti na sušu i borbu protiv dezertifikacije“ jer degradacija tla i dezertifikacija pogađaju više od tri milijarde ljudi. Slatkovodni ekosustavi također su degradirani, što otežava uzgoj usjeva i stoke te pogađa male poljoprivrednike i, naravno, ruralno stanovništvo.
Obnovom ekosustava možemo usporiti trostruku planetarnu krizu: klimatsku krizu, krizu gubitka bioraznolikosti, uključujući dezertifikaciju, te krizu onečišćenja i otpada. Također, možemo pomoći da se u skladu s Globalnim okvirom za bioraznolikost preokrene gubitak bioraznolikosti do 2030., a možemo se i približiti ograničavanju porasta globalne temperature u skladu s Pariškim sporazumom povećanjem prirodnih ponora ugljikovog dioksida, uključujući i tresetišta. Naravno, u skladu s ciljevima održivog razvoja možemo smanjiti i siromaštvo te nesigurnost hrane.
Obnova zemljišta ključni je stup UN-ovog Desetljeća za obnovu ekosustava kojim se podupire obveza obnove jedne milijarde hektara zemlje, što je površina veća od Kine. Prošle godine šest zemalja obvezalo se obnoviti 300 000 kilometara rijeka i 350 milijuna hektara močvarnih područja, dok su se u veljači na šestoj Skupštini UN-a za okoliš zemlje svijeta složile da ojačaju održivo upravljanje zemljištem.
Kasnije ove godine, tri konvencije iz Rija – Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije i Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, usvojene na prvom Samitu o Zemlji 1992. godine – održat će konferencije stranaka kako bi unaprijedile ambicije ovih konvencija, a obnova zemljišta bit će nit koja će povezivati ova tri važna skupa.
Stjepan Felber | Ekovjesnik