S kojim problemima i izazovima se suočavaju hrvatske kompostane u sustavu gospodarenja biootpadom
Hrvatska udruga kompostana (HUK) upozorava na sve veće prepreke u gospodarenju biootpadom koje ugrožavaju napredak Hrvatske prema ciljevima kružnoga gospodarstva
Prošla 2024. godina donijela je zanemariv rast u odvojeno prikupljenom biootpadu, ali i dalje izostaje ključna zakonska regulativa koja bi omogućila potpunu oporabu biootpada na tržištu, prvenstveno kroz proizvodnju i prodaju komposta, ističu u Hrvatskoj udruzi kompostana (HUK).
Unatoč hitnosti situacije u sektoru gospodarenja biootpadom, Povjerenstvo za izradu Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima, osnovano 4. srpnja 2024. godine, do danas nije održalo niti jedan sastanak. Više od šest mjeseci od osnivanja, hrvatske kompostane, koje ovise o donošenju ovog pravilnika, suočavaju se s ozbiljnim posljedicama.
Pravilnik o HR gnojidbenim proizvodima trebao bi omogućiti kategorizaciju komposta kao kvalitetnog gnojiva i omogućiti njegov plasman na tržište. Bez njega, čak 66 000 tona proizvedenog komposta stoji u skladištima kompostana, blokirajući njihove kapacitete i ugrožavajući održivost cijelog sustava. Više od pola godine bez ijednog sastanka Povjerenstva govori o ozbiljnom podcjenjivanju ovog problema.
„Kompostane diljem Hrvatske ne samo da gube financijski, već trpe reputacijske i operativne posljedice. To je neprihvatljivo za zemlju koja tvrdi da teži održivom razvoju i cirkularnoj ekonomiji, pozivamo nadležne institucije da se što prije aktiviraju i osiguraju donošenje Pravilnika, koji je ključan za budućnost sektora gospodarenja biootpadom i održivi razvoj Hrvatske“, izjavio je Marko List, predsjednik Hrvatske udruge kompostana.
Nedostatak Pravilnika kompostanama uzrokuje tri velika problema
„Dvadeset kompostana obradilo je 93 095 tona biorazgradivog otpada i proizvelo 66 000 tona komposta. Nakon nekoliko godina ulaganja novaca u infrastrukturu i edukacije, kompostane su spremne proizvedeni kompost staviti na tržište, no birokratske barijere onemogućuju prodaju jer nedostatak Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima sprječava plasiranje komposta na tržište kao visokokvalitetnog gnojiva. Ovaj problem donosi ne samo financijske gubitke, nego i propuštenu priliku za ekološki prihvatljiva rješenja“, ističe Marko List.
„S obzirom na to da neprodani kompost predstavlja potencijalni gubitak od 2,1 milijun eura, a visoki troškovi skladištenja i održavanja kvalitete dodatno opterećuju proizvođače, kompostane u Hrvatskoj izložene su financijskim gubitcima. Izložene su i operativnim posljedicama jer preopterećeni skladišni kapaciteti otežavaju prihvat novih količina biootpada, a neodrživ proizvodni ciklus ugrožava dugoročne planove širenja i ulaganja u tehnologije. Problem predstavljaju i reputacijski gubitci jer nemogućnost distribucije komposta negativno utječe na povjerenje kupaca i partnera“, dodaje List.
Posljedice za kružno gospodarstvo
303 571 tona biootpada ili 60 posto ukupne količine i dalje završava na odlagalištima, dok nedostatak adekvatne regulative koči bržu tranziciju na kružno gospodarstvo i onemogućuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, unaprjeđenje poljoprivrede kroz korištenje visokokvalitetnog komposta, kao i razvoj novih tehnologija i otvaranje investicijskih prilika u otpadu i resursnim sektorima.
Što je potrebno za unaprjeđenje sustava?
Kako bi Hrvatska iskoristila puni potencijal biootpada, nužne su brze i učinkovite mjere. Prvenstveno donošenje Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima čime će se osigurati pravni okvir za klasifikaciju i prodaju komposta. Potrebno je raditi na edukaciji i podizanju svijesti kako bi se povećala razina znanja građana i lokalnih vlasti o prednostima odvojenog prikupljanja biootpada. Također, subvencijama i poticajima za kružne modele proizvodnje olakšalo bi se poslovanje kompostana i poljoprivrednika.
„Nedostatak Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima simbol je šireg izazova: administrativne i institucionalne prepreke koje koče razvoj kružnoga gospodarstva. Vrijeme je da prepoznamo biootpad kao vrijednu sirovinu za izgradnju održivije budućnosti, a ne kao problem. Hrvatska ima sve preduvjete postati europski primjer kružnoga gospodarstva, no za to trebamo jasan pravni i institucionalni okvir“, zaključuje Marko List.