Ivana Konjevod je čuvarica zaštićenih prirodnih vrijednosti cijele Dubrovačko-neretvanske županije
Saznajte zašto bi čuvarska služba trebala biti temeljna djelatnost javnih ustanova, koliko je lokalno stanovništvo važno u ovoj struci i kako se čuvarica prirode Ivana Konjevod nosi sa svakodnevnim izazovima na poslu
Zaštićene prirodne vrijednosti najjužnije hrvatske županije – 35 zaštićenih područja, 71 Natura 2000 područje, više od 600 speleoloških objekata i jedno Ramsar područje – nadzire čuvarica prirode Ivana Konjevod. Magistrica-inženjerka marikulture, nakon stručnog osposobljavanja i rada u Stručnoj službi Javne ustanove Dubrovačko-neretvanske županije, zaposlila se kao čuvarica prirode 2019. godine.
Čuvarica prirode Ivana Konjevod iz Dubrovačko-neretvanske županije podijelila je Bruni Tomić iz splitske Udruge Sunce kako se nosi sa svojim svakodnevnim poslovnim izazovima. Na pitanje o tome kako izgleda njezin posao, Ivana je istaknula da joj je „nepredvidivost najveći izazov, što je ujedno i ono što ovaj posao čini zanimljivim“. Radni dan joj ovisi o vremenskim prilikama i ljudskom utjecaju, a zbog velike površine zaštićenih područja koristi različita prijevozna sredstva, od službenog automobila do broda, drona i digitalnih alata poput GIS-a. „Nemoguće je unaprijed se pripremiti za sve što će te dočekati u jednom radnom danu“, kaže Konjevod.
Iako se uvijek može obratiti kolegama iz drugih zaštićenih područja, Konjevod ističe kako to nije isto jer, unatoč tome što u zakonu stoji jedan opis posla čuvara prirode, u stvarnosti taj posao varira od područja do područja i ima svoja specifična obilježja. Uz nadzor, monitoring i prijave prekršaja, neki čuvari obavljaju dodatne zadatke poput prodaje karata, ronjenja ili čišćenja. Na kraju dana, posao čuvara prirode prvenstveno ovisi o vodstvu Javne ustanove Dubrovačko-neretvanske županije koja planira i priprema raspored obveza.
„Na terenu nikad ne znaš kako će netko reagirati“
Čuvari prirode moraju dobro poznavati zakone jer se njihove nadležnosti preklapaju s institucijama, poput Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda. Kako bi mogli učinkovito obavljati svoj posao, za čuvare prirode neophodna je dobra suradnja sa svim nadležnim institucijama i inspekcijskim tijelima.
„Na terenu nikad ne znaš kako će netko reagirati kad mu priđeš. Neki se odmah povuku nakon upozorenja, dok me drugi ne shvaćaju ozbiljno. Ponekad se susrećem i s prijetnjama. Prvi kontakt je ključan, kao i učinkovite komunikacijske vještine.“ – objašnjava Konjevod, koja najčešće prilikom nadzora nailazi na problem ilegalne gradnje objekata u području ekološke mreže Natura 2000.
- © Javna ustanova Dubrovačko-neretvanske županije
Ivana Kojevod ističe kako je isto tako puno nedozvoljenih radnji za koje je jako teško utvrditi tko je počinitelj. Primjerice, u posebnim ornitološkim rezervatima nalazi izgrađene nedozvoljene drvene objekte uz koje su prisutne lovačke patrone i mamci za koje se ne može utvrditi tko ih je izgradio i za što ih namjerava koristiti. Postoji osnovana sumnja da se upotrebljavaju u svrhu krivolova.
„Moja prva kaznena prijava imala je deset stranica!“
Osim ilegalne izgradnje i krivolova, Ivana se bavi i koordinacijom saniranja posljedica požara tršćaka u dolini Neretve, koji uništavaju bioraznolikost i pejzaž toga kraja. Jedna od njezinih prvih kaznenih prijava odnosila se na požar u kojem je izgorjelo 136 ha rezervata.
„Prijava je imala deset stranica, uz opsežnu dokumentaciju. Danas imamo pravnu pomoć pa postupak ide brže“, kaže Ivana Konjevod.
Zakoni postoje, ali kazne su blage. Uz strože sankcije, Ivana se zalaže za edukaciju i podizanje svijesti o štetnim posljedicama ljudskog djelovanja.
Visoka osviještenost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Iako mnogi nisu upoznati s ovim zanimanjem, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji lokalno stanovništvo dobro poznaje i podržava čuvare prirode.
„Najviše prijava dobivamo od lokalnih ljudi, što znači da nam vjeruju i prepoznaju nas kao instituciju. Ribari, lovci i mještani naše su oči i uši na terenu.“ – kaže Ivana koja aktivno radi na podizanju svijesti kod djece držanjem edukacija o zaštićenim vrstama i okolišnim problemima.
„Najčešće obrađujemo probleme specifične za pojedina područja, poput požara tršćaka u dolini Neretve. U Konavlima i dubrovačkom primorju fokus je na zaštiti jedinstvene vrste slatkovodne kornjače (Mauremys rivulata) koja u Hrvatskoj živi samo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Kad vidim kako razumiju važnost prirode i prenesu znanje roditeljima, znam da moj rad ima stvaran utjecaj“, dodaje Ivana.
- © Javna ustanova Dubrovačko-neretvanske županije
Čuvarska služba kao temelj javnih ustanova
Čuvarska služba bi, prema Ivaninom mišljenju, trebala biti temelj javnih ustanova i zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti. „Mislim da bi se trebalo više ulagati u našu službu jer mi smo prvi na terenu i prvi smo na crti očuvanja i zaštiti prirode. Smatram da je potrebno jačati kapacitete službe čuvara prirode te kontinuirano provoditi edukacije u cilju učinkovitijeg nadzora i postupanja. Ako se unište ili nestanu prirodne vrijednosti zbog kojih je neko područje proglašeno zaštićenim, zaštita prirode gubi smisao za sve nas.“ – upozorava Ivana Konjevod.
Da su čuvarima potrebne veće ovlasti, prilike za sustavniju edukaciju i osposobljavanje te veći kapaciteti, mišljenja je i Udruga Sunce, koja je na tome radila u sklopu prekogranične suradnje Italija-Hrvatska i Interreg projekta EFFICIENTN2K. Glavni cilj ovog projekta bio je unaprijediti nadzor i provedbu u zaštićenim obalnim i morskim područjima Natura 2000 u Italiji i Hrvatskoj, osiguravajući očuvanje biološke raznolikosti i zaštitu tih ključnih prirodnih resursa.
S tim ciljem, analizom pravnog i institucionalnog okvira te zajedničkim akcijama na terenu, Udruga Sunce je u suradnji s talijanskom Općinom Ugento, donijela preporuke za učinkovitiji nadzor i provedbu zaštite u zaštićenim morskim područjima, za koje se nada da će u budućnosti osnažiti i unaprijediti čuvarski posao. Ta služba nije nimalo lagana, a istovremeno ima ključnu ulogu u zaštiti biljnog i životinjskog svijeta, osiguravajući očuvanje bioraznolikosti, besplatnih usluga i ravnoteže morskih ekosustava.
„Unatoč važnosti uloge čuvara prirode, u Hrvatskoj je nešto manje od 200 čuvara prirode, a žene su vrlo slabo zastupljene. Potrebno je više ulaganja u ovu struku kako bi zaštićena područja bila kvalitetno nadzirana i očuvana za buduće generacije", zaključuju u Udruzi Sunce.
Udruga Sunce / Ekovjesnik