Može li kvalitetan raspored stabala u gradskim četvrtima koristiti ljudskom zdravlju?
Dugoročno istraživanje provedeno diljem Švicarske otkrilo je da stanovništvo u četvrtima s kvalitetno oblikovanim zelenim površinama s drvećem ima manji rizik od smrtnosti
Osim stvaranja lijepe i ugodne atmosfere u urbanim područjima, drveće i parkovi svakako doprinose dobrobiti ljudi. Drveće filtrira onečišćivače iz zraka, stvara sjenu i snižava temperaturu tijekom ljetnih vrućina, ali i potiče ljude da provode više vremena na otvorenom.
Brojne su svjetske vlade postavile ambiciozne ciljeve sadnje drveća za naredna desetljeća, najvećim dijelom kao odgovor na klimatske promjene i rastuće temperature. Međutim, gusto izgrađeni gradovi oskudijevaju prostorom za nove zelene površine pa se u tom kontekstu postavlja ključno pitanje kako saditi drveće na raspoloživim zelenim površinama i to s najoptimalnijim učinkom.
To je pitanje koje podjednako zaokuplja istraživače i praktičare jer svaki odgovor mora uzeti u obzir specifične lokalne prostorne prilike i klimatske uvjete. Istraživači se ovim pitanjem bave ne samo u Švicarskoj, već i u Aziji. Tijekom svog rada, istraživači iz Future Cities Laba u Singapuru, kojim upravljaju Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich) i Nacionalno sveučilište u Singapuru (NUS), otkrili su zanimljive poveznice između upravljanja zelenim površinama i zdravlja urbanih stanovnika.
Za početak, istraživači su ispitali podatke o krošnjama drveća kako bi odredili strukturu zelenih površina prekrivenih drvećem unutar radijusa od 500 metara od mjesta stanovanja. Osim snimanja ukupne površine koju pokriva drveće, također su identificirali blizinu i povezanost skupina drveća, njihovu geometrijsku složenost i razinu fragmentacije.
Nije važan samo broj stabala, već i njihov raspored
Navedene podatke stavili su u odnos s prosječnim životnim vijekom stanovništva i to za više od šest milijuna odraslih, uzimajući u obzir isključivo prirodne uzroke smrti zbog bolesti i starosti. Ovi podaci, koje je dostavio Švicarski federalni ured za statistiku, obuhvaćaju razdoblje od deset godina (2010. – 2019.), a kako bi zaštitio privatnost osoba, koordinate prebivališta građana zaokružene su na najbližih 50 metara.
Analiza podataka pokazala je da i pokrivenost krošnjama u stambenim područjima i njihov prostorni raspored koreliraju sa smrtnošću. Studija je identificirala značajno niži rizik od smrtnosti kod ljudi koji žive u gradskim četvrtima s velikim i dobro umreženim zelenim područjima s krošnjama drveća nego kod ljudi koji žive u područjima s manje drveća i fragmentiranim područjima prekrivenim krošnjama složene geometrije.
Ova je korelacija osobito očita u gusto izgrađenim rubnim i središnjim urbanim područjima s lošom kvalitetom zraka i visokim temperaturama. Može se zaključiti kako bi područja s dobro strukturiranim zelenim površinama svojim stanovnicima omogućila više zdravstvenih koristi nego druga područja.
Međutim, iako ova studija predstavlja važan prvi korak, još uvijek nije moguće izvući prave zaključke ili s preciznošću navesti putove kojima konfiguracija krošnji drveća utječe na ljudsko zdravlje. Unatoč tome, nalazi studije na individualnoj razini općenito su u skladu s rezultatima sličnih studija na razini drugih lokalnih zajednica, primjerice u Philadelphiji, Teheranu i Taipeiju.
Prostorna distribucija stabala može utjecati na ljudsko zdravlje
„Iako još ne možemo definirati izravnu uzročnu vezu, kada smo se pozabavili čimbenicima kao što su dob, spol i socioekonomski status, podaci pokazuju jasne korelacije. Naši rezultati pružaju vjerojatne indikacije da na ljudsko zdravlje može utjecati ne samo količina drveća, već i njihova prostorna distribucija.“ – objašnjava Dengkai Chi, glavni autor studije i postdoktorski istraživač u ETH Future Cities Labu.
Nalazi svakako naglašavaju važnost pažljivog razmatranja rasporeda šumovitih zelenih površina i usvajanja ciljanog pristupa sadnji drveća.
„Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal drveća za potporu ljudskom zdravlju, gradovi bi trebali težiti ne samo povećanju broja drveća, već i povezivanju izoliranih zelenih površina – uključujući stvaranje bulevara s drvoredima”, dodaje Chi.
Studija također sugerira da bi kompaktna, geometrijski jednostavna područja krošnji drveća – uključujući kružne i pravokutne oblike – mogla imati veći pozitivan učinak na zdravlje nego nepravilna, fragmentirana pokrivenost drvećem. Jedno od mogućih objašnjenja je da jednostavno strukturirana područja nude veću središnju površinu, promiču biološku raznolikost i posljedično privlače stanovnike da koriste te prostore.
„Još uvijek smo na samom početku ovog istraživanja“, objašnjava Dengkai Chi. „Studija nije mogla uzeti u obzir mnoge specifične čimbenike, poput toga imaju li ljudi već postojeće bolesti, puše li i koriste li uopće zelene površine u svom susjedstvu.“
Osim toga, rezultati ove studije odnose se na razinu uže gradske četvrti i ne moraju se nužno odnositi na cijelo urbano područje. No, početne naznake upućuju na to da su, na razini cijelog grada, zdravstveni učinci zelenih površina povezani s njihovom ravnomjernijom raspoređenošću po cijelom gradu, kako bi što veći broj stanovnika imao što bolji pristup zelenim površinama. Istraživači se nadaju da će ispitati ova pitanja u daljnjim studijama kako bi bolje razumjeli ove veze.
Rezultati istraživanja objavljeni su ranije ovog mjeseca u časopisu Lancet Planet Health.
Stjepan Felber | Ekovjesnik