Stanje klime u Europi 2024. | Najtopliju godinu u Europi obilježili su veliki klimatski kontrasti i poplave
ESOTC 2024 | Uoči Dana planeta Zemlje objavljen izvještaj o stanju klime u Europi za 2024.
2024. bila je dosad najtoplija godina na europskom kontinentu, s nezabilježenim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale na najmanje 413 000 ljudi. U 2024. godini zabilježen je snažan klimatski kontrast između istoka i zapada: ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.
„Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji klimatskih promjena vrlo su jasni. 2024. bila je najtoplija zabilježena godina u Europi, s rekordnim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života te su, prema procjenama, utjecale na najmanje 413 000 ljudi. Tijekom godine zabilježeni su upečatljivi klimatski kontrasti između istoka i zapada, s ekstremno suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku te toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu“, ističe se u izvještaju.
„Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju u ime Europske komisije i uz financiranje EU-a više od deset godina provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), predstavila je izvještaj o europskom stanju klime 2024. – ključni alat za praćenje klimatskih promjena. Zadovoljstvo nam je što od prošle godine ovaj izvještaj objavljujemo u suradnji s WMO-om. Izvještaj otkriva da je gotovo jedna trećina riječnih mreža premašila visok prag poplava te da u Europi nastavlja rasti toplinski stres. Time se naglašava važnost izgradnje veće klimatske otpornosti, s obzirom na to da 51 posto europskih gradova sada ima namjenski plan za prilagodbu klimi. Navedeno ukazuje na vrijednost naših informacija, koje su ukorijenjene u znanstvenoj izvrsnosti za bolju podršku donošenju odluka o prilagodbi klimi.“ – kazala je Florence Rabier, glavna direktorica ECMWF-a.
„Ovaj izvještaj naglašava da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i da doživljava ozbiljne utjecaje ekstremnih vremenskih i klimatskih promjena. Svaki dodatni djelić stupnja porasta temperature je važan jer naglašava rizike za naše živote, gospodarstva i planet. Prilagodba je nužna. WMO i njegovi partneri stoga intenziviraju napore za jačanje sustava ranog upozoravanja i klimatskih usluga kako bi pomogli donositeljima odluka i društvu u cjelini da budu bolji i otporni. Napredujemo, ali moramo ići dalje, brže i zajedno.“ – izjavila je Celeste Saulo, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
„Zajednički izvještaj C3S-a i WMO-a predstavlja važnu prekretnicu, koristeći najbolja sredstva i usluge EU-a za promatranje Zemlje iz programa Copernicus i stručno znanje u zajednici. Copernicus je dio ulaganja EU-a u suverene podatke o klimi kao podršku ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama u Europi.“ – rekla je Elisabeth Hamdouch, zamjenica voditelja Promatranje Zemlje (DEFIS.C.3).
- Anomalije i ekstremi u godišnjoj površinskoj temperaturi zraka u 2024. (lijevo) i anomalije i ekstremi u godišnjoj količini padalina u 2024. (desno) Podaci: ERA5 © C3S
Ključne činjenice izvještaja Stanje klime u Europi 2024.
U gotovo polovici europskog kontinenta prošle godine izmjerene su rekordno visoke temperature, čime je 2024. u cjelini bila dosad najtoplija europska godina. Osim toga, zabilježena je i najviša temperatura površine mora (SST): +0,7 °C iznad prosjeka, a za Sredozemno more +1,2 °C iznad prosjeka.
Jasno je izražen kontrast u količini oborina između istoka i zapada, a zapadna Europa imala je jednu od deset najvlažnijih godina u analiziranom razdoblju od 1950. godine. Europa je prošle godine doživjela najrasprostranjenije poplave od 2013. godine. Gotovo jedna trećina riječne mreže premašila je visok prag poplava, a uz najmanje 335 izgubljenih života, oluje i poplave pogodile su procijenjeni broj od 413 000 ljudi.
Zabilježen je drugi najveći broj dana s „jakim“, „vrlo jakim“ i „ekstremnim toplinskim stresom“, a 60 posto europskog kontinenta imao je iznadprosječan broj dana s „jakim toplinskim stresom“.
Čak 69 posto površine europskog kontinenta imalo je manje od tri mjeseca ili 90 dana s mrazom, u odnosu na prosjek od 50 posto. Također, broj dana s „jakim stresom od hladnoće“ bio je rekordno nizak.
Sve europske regije zabilježile su gubitak leda: ledenjaci u Skandinaviji i na Svalbardu zabilježili su dosad najveće stope gubitka svoje mase.
U Portugalu su u rujnu 2024. požari tijekom jednog tjedna spalili oko 110 000 ha (1100 km²), što predstavlja gotovo četvrtinu ukupne godišnje spaljene površine u Europi. Procjenjuje se da su požari prošle godine ugrozili oko 42 000 ljudi u Europi.
Na kraju i jedna dobra vijest: udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Europi dosegao je rekordnu razinu od 45 posto u 2024. godini.
„2024. godina bila je dosad najtoplija zabilježena godina za Europu. Svjedočili smo najdužem toplinskom valu u jugoistočnoj Europi i rekordnom gubitku mase ledenjaka u Skandinaviji i na Svalbardu. No, 2024. godina bila je i godina značajnih klimatskih kontrasta između istočne i zapadne Europe. Europsko stanje klime prava je riznica kvalitetnih informacija o našoj promjenjivoj klimi. Učenje kako koristiti klimatske podatke i informacije za donošenje odluka treba postati prioritet za sve nas.“ – izjavio je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus pri ECMWF-u.
Raširene poplave, ekstremne vrućine i suše u istočnoj Europi
ESOTC 2024 daje pregled poplava u Europi, s naglaskom na ekstremne vremenske događaje u središnjoj i istočnoj Europi povezane s olujom Boris i one u Valenciji u Španjolskoj, kao i na ekstremne vrućine i suše tijekom ljeta u jugoistočnoj Europi.
30 posto europske riječne mreže premašilo je „visoki“ prag vodostaja tijekom godine, dok je 12 posto premašilo prag „ozbiljnih“ rizika od poplava. U rujnu je oluja Boris pogodila stotine tisuća ljudi, s poplavama, žrtvama i štetom u dijelovima Njemačke, Poljske, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Italije.
Krajem listopada Španjolska je bila izložena ekstremnim oborinama i poplavama koje su dovele do razornih posljedica i smrtnih slučajeva u pokrajini Valenciji te susjednim regijama.
Jugoistočna Europa doživjela je najdulji toplinski val u srpnju 2024., koji je trajao 13 uzastopnih dana i zahvatio 55 posto regije. Tijekom ljeta u jugoistočnoj Europi zabilježen je rekordan broj dana s najmanje „jakim toplinskim stresom“ (66) i tropskim noćima (23).
Prvi put, izvještaj pruža informacije o trendovima poplava, ekstremnih vrućina i suša u Europi, sažimajući ključne nalaze Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Na primjer, Europa je jedno od područja s najvećim predviđenim porastom rizika od poplava, a globalno zagrijavanje od 1,5 ºC zbog ekstremnih vrućina moglo bi rezultirati s 30 000 smrtnih slučajeva godišnje.
Klimatska politika i djelovanje
Ove godine izvještaj uključuje interaktivnu kartu koja ističe primjere inicijativa za podizanje klimatske otpornosti i prilagodbe u gradovima diljem Europe.
Kako se navodi u izvještaju, 51 posto europskih gradova usvojio je posebne planove prilagodbe klimatskim promjenama, što predstavlja ohrabrujući napredak u odnosu na 26 posto u 2018. godini. Ističe se da će kontinuirani napori otvoriti još veći potencijal za učinkovitu prilagodbu klimatskim izazovima. Ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju sve veće rizike za izgrađeni okoliš i infrastrukturu Europe te usluge koje osiguravaju.
- Lijevo: Godišnje anomalije trajanja sijanja sunca (%) za Europu za 1983. – 2024., pokazujući pozitivne (narančasto) i negativne (sivo) anomalije. Desno: Anomalije trajanja sijanja sunca (sati) nad Europom za 2024., pokazuju pozitivne (nijanse narančaste) i negativne (nijanse sive) anomalije. Referentno razdoblje: 1991. – 2020. Podaci: CM SAF SARAH-3 CDR i ICDR. © C3S / ECMWF / DWD / EUMETSAT
Upečatljivi klimatski kontrasti
U 2024. godini, ljudi koji žive u različitim dijelovima Europe doživjeli su vrlo različite vremenske i klimatske uvjete, s jasno izraženim kontrastom između istoka i zapada. Na istoku su prevladavali suhi, sunčani i iznimno topli uvjeti, dok su na zapadu bili oblačniji, vlažniji i manje topli uvjeti.
Ovaj kontrast između istoka i zapada bio je izražen u mnogim klimatskim varijablama, poput temperature, oborina, vlažnosti tla, naoblake, trajanja sunčanih dana, Sunčevog zračenja i potencijala za proizvodnju solarne energije. Posljedično, ovaj kontrast odražavao se također na europsku riječnu mrežu, s raširenim višim protokom rijeka u zapadnoj Europi i nižim u istočnoj Europi.
- Godišnji prosječni broj dana s najmanje „jakim“, „vrlo jakim“ ili „ekstremnim toplinskim stresom“ za Europu, od 1950. do 2024. Pragovi za „jako“, „vrlo jako“ i „ekstremno toplinsko opterećenje“ su 32 °C, 38 °C i 46 °C, temeljeno na univerzalnom toplinskom klimatskom indeksu (UTCI). „Tropske noći“ su one tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 °C. Podaci: ERA5-HEAT, ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF - interaktivna verzija
Sve veći toplinski stres, danju i noću
Broj dana s toplinskim stresom i tropske noći su u porastu. 2024. godine Europa je zabilježila drugi najveći broj dana s toplinskim stresom i tropskih noći u povijesti mjerenja. Ako se prosječno gleda cijela Europa, to je značilo gotovo mjesec dana s najmanje „jakim toplinskim stresom“ i oko 12 tropskih noći, uz varijacije diljem kontinenta. Međutim, u jugoistočnoj Europi zabilježen je rekord u oba fenomena.
Toplina može izazvati stres za tijelo, na koji ne utječe samo temperatura, već i drugi okolišni faktori poput vjetra i vlažnosti. Visoke noćne temperature također mogu utjecati na zdravlje jer nude malo olakšanja od dnevnog toplinskog stresa.
Copernicus služba za klimatske promjene | WMO: European State of the Climate 2024 / Ekovjesnik