ONEčIšćENJE

Peticija za sprječavanje daljnjeg zagađenja kanjona Zrmanje

Potpisivanjem ove peticije građani mogu iskazati svoju zabrinutost i nezadovoljstvo dosad provedenim mjerama sanacije na području bivše tvornice glinice u Obrovcu te od nadležnih institucija zatražiti hitno pronalaženje rješenja koja će spriječiti daljnja zagađenja u budućnosti i trajno zaštititi i očuvati značajni krajobraz kanjona Zrmanje.

Mazut u Zrmanji i Novigradskom moru!

U rijeku Zrmanju, nabujalu od kiše, dospio je mazut koji rijeka nosi sve do Novigradskog mora. Pretpostavlja se da mazut potječe iz nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu. Onečišćenje je veliko i prijeti jednoj od naših najljepših rijeka na kojoj cijeli taj kraj gradi turističku budućnost, javio je HRT.

Ove godine rekordna veličina mrtve zone u Meksičkom zaljevu

Svake godine početkom ljeta američki znanstvenici i istraživači objavljuju prognoze nastanka „mrtvih zona“ i štetnog cvjetanja algi u Meksičkom zaljevu, zatim u zaljevu Chesapeake – najvećem estuariju na istočnoj obali SAD-a, površinom nešto većem od Jadranskog mora, te jezeru Erie.

Voda u Zagorju još nije za piće

Očekuje se kako će do kraja dana voda biti pitka na području cijelog zagorskog vodoopskrbnog sustava, odnosno najkasnije tijekom vikenda

Gradski vodotoci ugroženi pojavom „mrtvih zona“

Američki znanstvenici dokazali su da se stvaranje tzv. „mrtvih zona“, odnosno područja s jako malo ili ništa kisika, ne događa samo u morima i oceanima, već i u vodotocima urbanih gradskih područja, utječući tako negativno na sve slatkovodne organizme koji nastoje preživjeti u takvim vodenim sredinama.

Imaju li naše bake i djedovi rješenje problema plastičnog onečišćenja?

Nerijetko čujemo kako se prije bolje i kvalitetnije živjelo, barem po pitanju plastičnog onečišćenja koje tada nije ni postojalo. Ljudi su s vremenom promijenili svoje navike te su usvajanjem suvremenog stila života i prekomjernom upotrebom plastičnih proizvoda počeli uništavati okoliš u kojem žive.

Ljudski utjecaj uzrokovao drastično smanjenje oceanske divljine

Vodom je prekriveno oko 71 posto Zemljine površine te se upravo zbog tog plavetnila Zemlja često naziva „plavim planetom“. Već i prije utjecaja klimatskih promjena, čovječanstvo je svojim aktivnostima degradiralo čak oko šest sedmina „plavog planeta“ uzrokujući tako smanjenje oceanske bioraznolikosti.