© Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF
1/7
NAJNOVIJE
- Copernicus: U srpnju rekordno visoke globalne temperature površine oceana, u Europi iznimna vrućina i suša poticale šumske požare
- Copernicus: Fire Emissions Watch omogućuje trenutačan pristup globalnim podacima o emisijama iz požara
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
Copernicus: U srpnju rekordno visoke globalne temperature površine oceana, u Europi iznimna vrućina i suša poticale šumske požare
Srpanj 2026. bio je neznatno hladniji od srpnja 2024. i to za samo 0,01 °C. S obzirom na tako malu razliku, ta se dva mjeseca smatraju drugim najtoplijim srpnjima otkad postoje mjerenja.
U srpnju 2026. dugotrajni vrući i suhi uvjeti u zapadnoj Europi doveli su do širenja i intenziviranja ekstremnih šumskih požara. U tom je mjesecu zabilježena i dosad najviša temperatura površine mora (SST) zabilježena za srpanj u oceanima izvan polarnih područja, djelomično potaknuta razvojem uvjeta El Niño u ekvatorijalnom Pacifiku, izvijestila je Služba za klimatske promjene programa Copernicus (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
- (Lijevo) Odstupanja i ekstremne vrijednosti površinske temperature zraka u lipnju i srpnju 2026. Kategorije boja odnose se na percentile temperaturnih raspodjela za referentno razdoblje 1991.–2020. Kategorije „najhladnije” i „najtoplije” označavaju područja u kojima su temperature tijekom lipnja i srpnja bile najniže odnosno najviše u razdoblju 1979.–2026. (Desno) Odstupanja prosječne površinske temperature zraka u zapadnoj Europi tijekom lipnja i srpnja (11° Z–15° I, 37°–55° S). Odstupanja se odnose na prosjek za lipanj i srpanj tijekom razdoblja 1991.–2020. Izvor podataka: ERA5. © C3S/ECMWF
U srpnju su u velikom dijelu tropskog Pacifika zabilježene iznimno visoke temperature za taj mjesec, na području na kojem su prisutni uvjeti El Niño te se predviđa njihovo daljnje jačanje u nadolazećim mjesecima. Oko Europe, rekordno visoke temperature površine mora duž Atlantika i u zapadnom Sredozemlju bile su povezane s raširenim snažnim ili vrlo intenzivnim morskim toplinskim valovima, koji su utjecali na obalne zajednice i ekosustave.
- Dnevna temperatura površine mora (°C) prosječno izračunata za globalni ocean izvan polarnih područja (60°J – 60°S) za 2023. (žuto), 2024. (narančasto), 2025. (crveno) i 2026. (tamnocrveno). Sve ostale godine između 1979. i 2022. prikazane su sivim linijama. Dnevni prosjek za referentno razdoblje 1991. – 2020. prikazan je isprekidanom sivom linijom. Izvor podataka: ERA5 © C3S/ECMWF
Zapadna Europa zabilježila je najtoplije razdoblje lipanj–srpanj otkad postoje mjerenja, a u srpnju su zabilježeni treći i četvrti toplinski val od svibnja, čime je nastavljen ovoljetni izniman niz ekstremnih vrućina.
U velikom dijelu regije nastavili su se i pojačali rašireni sušni uvjeti zabilježeni u svibnju i lipnju, pri čemu su u Francuskoj, Španjolskoj, dijelovima Njemačke i Ujedinjenoj Kraljevini zabilježene iznimno male količine oborina i/ili vrlo niska vlažnost tla. U sušnim područjima protoci rijeka bili su znatno ispod prosjeka ili iznimno niski, pri čemu su posebno pogođene rijeke Seine, Rajna i Dunav, što je u nekoliko zemalja utjecalo na opskrbu vodom, navodnjavanje i proizvodnju energije.
- (Lijevo) Odstupanja i ekstremne vrijednosti vlažnosti površinskog sloja tla u srpnju 2026. Kategorije „najsušnije” i „najvlažnije” označavaju područja u kojima je vlažnost tla u srpnju bila najniža odnosno najviša tijekom razdoblja 1979.–2026. Ostale kategorije opisuju usporedbu vlažnosti tla s raspodjelom vrijednosti za srpanj tijekom referentnog razdoblja 1991.–2020. Podaci: ERA5-Land. (Desno) Odstupanja i ekstremne vrijednosti mjesečnog prosječnog protoka rijeka u srpnju 2026. Kategorije „najniži” i „najviši” označavaju područja u kojima je protok rijeka u srpnju bio najniži odnosno najviši tijekom razdoblja 1992.–2026. Ostale kategorije opisuju kako se protok rijeka uspoređuje s raspodjelom vrijednosti za srpanj tijekom referentnog razdoblja 1992.–2020. Prikazane su samo rijeke sa slivnim područjima većima od 1000 km2. Izvor podataka: EFAS © C3S/ECMWF
Na globalnoj razini, taj je mjesec bio izjednačen kao drugi najtopliji srpanj otkad postoje mjerenja, s prosječnom površinskom temperaturom zraka 1,47 °C višom od procijenjene predindustrijske referentne vrijednosti (prosjek za razdoblje 1850.–1900.).
„Srpanj 2026. bio je treći uzastopni mjesec iznimnih vrućina u zapadnoj Europi, zbog čega je objedinjena temperatura za lipanj i srpanj dosegnula novu rekordnu vrijednost za tu regiju. Dugotrajni sustavi visokog tlaka zadržavali su toplinu nad zapadnom Europom, a ekstremne temperature dodatno su pojačale rasprostranjenu sušu. Kako se tlo isušuje, gubi sposobnost prirodnog hlađenja, zbog čega se toplina lakše nakuplja. To je jasan primjer kako klimatske promjene pojačavaju temperaturne ekstreme, pri čemu se vrućina i suša sve više međusobno pojačavaju.” – izjavila je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF).
„U srpnju je u zapadnoj Europi zabilježena iznimna aktivnost šumskih požara u pogledu izgorjele površine i emisija. Klimatske promjene sve češće stvaraju vruće i suhe uvjete koji pogoduju velikim šumskim požarima visokog intenziteta u južnoj Europi, istodobno produljujući sezonu požara prema sjeveru. Veći požari proizvode više dima i izbacuju ga na veće visine u atmosferi, što znači da se može širiti dalje i utjecati na kvalitetu zraka ne samo lokalno nego i u široj regiji. Zemlje u kojima se šumski požari javljaju razmjerno rijetko mogle bi biti sve više pogođene prijenosom dima na velike udaljenosti, čak i ako su udaljene tisućama kilometara.” – dodala je Laurence Rouil, ravnateljica Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) pri ECMWF-u.
- Globalne prosječne anomalije površinske temperature zraka u srpnju 2026. u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020. Izvor podataka: ERA5 © C3S/ECMWF
Globalna površinska temperatura zraka
Srpanj 2026. bio je drugi najtopliji srpanj na globalnoj razini u skupu podataka ERA5, zajedno sa srpnjem 2024., iza rekorda postavljenog u srpnju 2023. Naime, srpanj 2026. bio je neznatno hladniji od srpnja 2024. i to za samo 0,01 °C. S obzirom na tako malu razliku, ta se dva mjeseca smatraju drugim najtoplijim srpnjima otkad postoje mjerenja.
- Anomalija površinske temperature zraka za srpanj 2026. u odnosu na srpanjski prosjek za razdoblje 1991.-2020. Izvor podataka: ERA5. © C3S/ECMWF
Prosječna površinska temperatura zraka tijekom mjeseca iznosila je 16,90 °C, što je 0,67 °C iznad prosjeka za srpanj tijekom klimatološkog razdoblja 1991.–2020. i 1,47 °C iznad procijenjenog predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850.–1900.
Površinska temperatura zraka u Europi
Prosječna temperatura nad europskim kopnom u srpnju 2026. bila je jedanaesta najviša zabilježena za taj mjesec te je iznosila 20,49 °C, što je 0,66 °C iznad prosjeka za taj mjesec tijekom razdoblja 1991.–2020.Ovaj razmjerno nizak poredak može se objasniti izraženim kontrastom između zapada i istoka u odstupanjima temperature. Temperature su bile znatno više od prosjeka u zapadnoj Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj i Irskoj, ali niže od prosjeka u velikom dijelu istočne Europe i Skandinavije.
- Europa: anomalija površinske temperature zraka za srpanj 2026. u odnosu na srpanjski prosjek za razdoblje 1991.-2020. Izvor podataka: ERA5 © C3S/ECMWF
Zapadnu Europu zahvatili su treći i četvrti toplinski val od svibnja. Iako su bili manje intenzivni od toplinskih valova u lipnju, cjelokupan niz toplinskih valova od svibnja i dalje je izniman za tu regiju.
Prosječna temperatura za lipanj i srpanj u zapadnoj Europi bila je najviša zabilježena te je iznosila 21,62 °C, odnosno 2,79 °C iznad prosjeka, čime je premašen prethodni rekord iz 2022. i potvrđena iznimna postojanost vrućine od početka ljeta.
Temperature površine mora (SST)
Prosječna temperatura površine morske vode u oceanima izvan polarnih područja (60° J–60° S) u srpnju 2026. bila je najviša zabilježena za taj mjesec te je iznosila 20,96 °C, čime je premašen prethodni srpanjski rekord od 20,89 °C, postavljen 2023.
Temperature površine mora ostale su na iznimno visokim razinama u velikom dijelu tropskog Pacifika, području na kojem se predviđa daljnje jačanje trenutačnih uvjeta El Niño u nadolazećim mjesecima.
Oko Europe, temperature površine mora dosegnule su rekordne vrijednosti za srpanj duž atlantske obale i u zapadnom Sredozemlju, u vezi s raširenim snažnim ili vrlo intenzivnim morskim toplinskim valovima.
Područja u Europi sa sušnijim uvjetima od prosjeka
U srpnju 2026. sušniji uvjeti od prosjeka, zabilježeni u lipnju i djelomično u svibnju, nastavili su se i pojačali u velikom dijelu zapadne Europe i prostranim dijelovima srednje Europe, osobito u dijelovima Pirenejskog poluotoka, Francuske, Njemačke, Austrije i Mađarske. Ujedinjena Kraljevina, Irska, dio Islanda i regija Beneluksa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) također su u srpnju zabilježili iznimno sušne uvjete. Nacionalne agencije izvijestile su o iznimnim ili rekordnim manjkovima oborina i/ili vlažnosti tla u Francuskoj, Španjolskoj, dijelovima Njemačke i Ujedinjenoj Kraljevini.
Razine vlažnosti površinskog sloja tla u zapadnoj Europi u srpnju 2026. bile su znatno niže nego u srpnju 2022., posljednjem ljetu s ozbiljnom sušom diljem zapadne Europe.
Sušni uvjeti podudarali su se s raširenim toplinskim valovima u velikom dijelu zapadne Europe i pogodovali su iznimnoj aktivnosti šumskih požara u zapadnoj Europi u pogledu izgorjele površine i emisija. Ostala područja sa sušnijim uvjetima od prosjeka obuhvaćala su dijelove južne Skandinavije i veliko područje istočno od Kaspijskog jezera.
Protoci rijeka bili su znatno niži od prosjeka, a u nekim područjima i iznimno niski u velikom dijelu sušnih regija, s osobito niskim vodostajem Seine, Rajne i Dunava. Niski protoci povećali su pritisak na opskrbu vodom i navodnjavanje, vodene ekosustave, riječni promet i proizvodnju energije u nekoliko zemalja.
Područja Europe s vlažnijim uvjetima od prosjeka
Suprotno tomu, vlažniji uvjeti od prosjeka zabilježeni su u baltičkim državama i Finskoj, unutrašnjosti Turske, Grčkoj, istočnoj Ukrajini i velikim dijelovima zapadne Rusije, uz lokalizirane poplave i povezanu štetu.
Iznadprosječni protok rijeka bio je prostorno ograničen i zabilježen je u raspršenim područjima sjeveroistočne i južne Europe.
Morski led u srpnju 2026.
U srpnju 2026. opseg arktičkog morskog leda bio je šesti najmanji zabilježen za taj mjesec, uz osobito malu pokrivenost morskim ledom u sjevernom dijelu Barentsova mora oko Svalbarda i Zemlje Franje Josipa.
Opseg antarktičkog morskog leda bio je peti najmanji zabilježen za srpanj, uz pokrivenost morskim ledom ispod prosjeka u većini oceanskih sektora, osim u Amundsenovu moru.
Copernicus služba za klimatske promjena (C3S) | Ekovjesnik
