Procjenjuje se da je zbog vrućine tijekom ljeta 2026. u europskim gradovima umrlo više od 50.000 ljudi

25.10.2026.

Novo modeliranje procjenjuje da se oko dvije trećine smrtnih slučajeva od lipnja do kolovoza 2026. može pripisati klimatskim promjenama.

Vargazs / Pixabay
1/3

Toplinski valovi tijekom ljeta 2026. uzrokovali su više od 50 000 smrti u Europi, od kojih se dvije trećine pripisuju klimatskim promjenama. Riječ je o rekordu koji premašuje procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s dosad najsmrtonosnijim toplinskim valovima tijekom ljeta 2003. i 2022.

Prema novom istraživanju koje su vodili znanstvenici Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene & Tropical Medicine – LSHTM) i Grantham Instituta pri Imperial Collegeu u Londonu, procjenjuje se da je tijekom ljeta 2026. u europskim urbanim područjima zabilježeno više od 50 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Oko dvije trećine pripisuje se klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem.

U istraživanju su analizirane temperature i procijenjena smrtnost povezana s vrućinom u 854 urbana područja u 27 država članica Europske unije, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Švicarskoj. Ta područja zajedno obuhvaćaju oko 40 % stanovništva 30 uključenih zemalja.

Istraživači su utvrdili da je ljeto 2026. imalo najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom od 2000. godine – gotovo dvostruko više nego tijekom ljeta 2022., kada se vrućini pripisuje oko 29 000 smrtnih slučajeva, i 2003., kada ih je zabilježeno približno 28 000.

Gotovo trećina procijenjenih smrtnih slučajeva tijekom ljeta 2026. dogodila se između 17. lipnja i 1. srpnja 2026., kada su prosječne dnevne temperature u promatranom području bile više od 5 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020.

Najviše temperature i procijenjene stope smrtnosti zabilježene su u južnoj i zapadnoj Europi

Najveće temperaturno odstupanje zabilježeno je u zapadnoj Europi, gdje su prosječne temperature bile oko 2,9 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020. Pojedinih su dana temperature bile i do 12 °C iznad sezonskog prosjeka.

Međutim, vrućina je znatno utjecala i na dijelove sjeverne Europe, u kojima su ljeta povijesno bila hladnija. Za Ujedinjeno Kraljevstvo istraživači procjenjuju oko 4500 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 135 urbanih područja obuhvaćenih analizom. Najteže su pogođene starije osobe, no istraživači procjenjuju da je oko 6000 od ukupnog broja smrtnih slučajeva u istraživanju zabilježeno među osobama mlađima od 65 godina.

„Ovo je ljeto još jedan dramatičan podsjetnik na to da su klimatske promjene problem koji se tiče svih nas. Posljedice više ne osjećaju samo područja s vrućom klimom – ekstremna vrućina i dosad neuobičajeno veliko zdravstveno opterećenje pogađaju i dijelove zapadne i sjeverne Europe. To utječe na cijelo stanovništvo, što potvrđuje znatan broj smrtnih slučajeva i u mlađim dobnim skupinama“, izjavio je dr. Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na LSHTM-u te suautor obaju istraživanja.

„Sve je jasnije da naši gradovi nisu dovoljno prilagođeni rastućim temperaturama i da je nužno pojačati napore prilagodbe. To podrazumijeva hlađenje gradova stvaranjem više zelenih površina, smanjenjem onečišćenja i osiguravanjem zdravstvene skrbi za pogođeno stanovništvo”, dodao je Masselot.

Procjenjuje se da je od 2000. do 2025. godine zbog vrućine umrlo više od 430 000 ljudi

Istraživanje za 2026. godinu objavljeno je u časopisu Nature Health, usporedno s povezanim istraživanjem za razdoblje od 2000. do 2025. godine istog tima s Imperial Collegea i LSHTM-a. U tom su istraživanju analizirali smrtnost povezanu s vrućinom u istih 854 europska urbana područja tijekom ljeta od 2000. do 2025. Procijenili su da je u tom razdoblju zbog vrućine umrlo više od 430 000 ljudi te da se udio smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom koji se pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem povećao s oko 40 % 2000. na više od dvije trećine 2025. godine.

Istraživači navode da taj trend odražava učinak emisija stakleničkih plinova, ponajprije onih nastalih izgaranjem fosilnih goriva, koje su povisile prosječne temperature i pojačale razdoblja ekstremne vrućine.

„Ove brojke jasno pokazuju da sve toplija i ekstremnija ljeta imaju sve teži učinak na javno zdravlje“, izjavila je dr. Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih pojava i klimatskih promjena na Imperial Collegeu u Londonu te glavna autorica obaju istraživanja.

„One su još jedan podsjetnik na hitnu potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva kako bi se usporio tempo klimatskih promjena, ali i na nužnost uvođenja ciljanih mjera za zaštitu najranjivijih od sve ekstremnije vrućine”, dodala je Barnes.

Procjene su slične brojkama koje naknadno objavljuju nacionalna zdravstvena tijela

Kako bi procijenili ulogu klimatskih promjena tijekom ljeta 2026., istraživači su analizirali dnevne temperature zabilježene u 854 urbana područja od 1. lipnja do 31. kolovoza 2026. Podatke o vremenu i klimatske modele upotrijebili su za usporedbu temperatura u današnjoj klimi, koja se globalno zagrijala za približno 1,4 °C, s temperaturama koje bi se očekivale u hipotetskoj klimi bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Te dvije skupine temperaturnih podataka zatim su povezali s ranije objavljenim istraživanjima o odnosu dnevne temperature i smrtnih slučajeva od svih uzroka. Tako su procijenili smrtnost povezanu s vrućinom u stvarnim uvjetima te broj smrtnih slučajeva koji bi se mogao dogoditi u hladnijoj klimi bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Razliku između dviju procjena pripisali su klimatskim promjenama.

Retrospektivno istraživanje primijenilo je sličan pristup na ljeta od 2000. do 2025., što je istraživačima omogućilo da prate kako se tijekom vremena mijenjala smrtnost povezana s vrućinom i klimatskim promjenama.

„Veza između viših temperatura i većeg broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom dobro je utvrđena i statistički pouzdana. Omogućuje nam da točno modeliramo i predviđamo vjerojatan učinak ljetnih temperatura na smrtnost u europskim zajednicama”, izjavio je dr. Garyfallos Konstantinoudis, docent na Grantham Institutu pri Imperial Collegeu u Londonu.

Rezultati istraživanja predstavljaju modelirane procjene, a ne stvarne smrtne slučajeve kod kojih je vrućina zabilježena kao uzrok. Temelje se na pretpostavkama o izloženom stanovništvu i odnosu između temperature i smrtnosti u svakom području, izvedenima iz povijesnih opažanja. Međutim, ranija su istraživanja pokazala da su procjene dobivene tim pristupom slične brojkama koje naknadno objavljuju nacionalna zdravstvena tijela.

Autori navode da rezultati pokazuju potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i jačanjem mjera za zaštitu stanovništva od vrućine. Te mjere uključuju sustave upozoravanja na zdravstvene opasnosti od vrućine, poboljšanje stambenih i zdravstvenih objekata te urbanističko planiranje kojim se povećavaju zasjenjenost i zelene površine.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> U Francuskoj tijekom srpanjskog toplinskog vala zabilježena 1243 „prekomjerna“ smrtna slučaja

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

VEZANE VIJESTI

VIJESTI

POPULARNO