Hrvatska je na novoj ljestvici izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (Climate Change Performance Index - CCPI) za 2022. godinu zauzela 28. mjesto, što je za 10 mjesta lošiji plasman u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem. Najbolje rangirane zemlje su Danska, Švedska i Norveška, objavljeno je 9. studenog na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu.

Novo izvješće Indeksa učinka klimatskih promjena (CCPI) donosi redoslijed 60 zemalja svijeta (uključujući EU), koje zajedno čine 92 % globalnih emisija stakleničkih plinova, rangiranih s obzirom na uspjeh i napredak u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Kao neovisan monitoring, Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) ima vodeću ulogu u informiranju o provedbi Pariškog sporazuma, a od 2005. godine pruža analizu nacionalnih učinaka zaštite klime. Zahvaljujući tome omogućuje se transparentnost klimatske politike, usporedbe napora, ali i napredaka i zastoja u borbi protiv klimatskih promjena.

U objašnjenju CCPI-ja ističe se kako je Hrvatska u korištenju obnovljivih izvora energije ipak zauzela 11. mjesto (najbolje rangirane su Norveška, Danska i Švedska), djelomično zahvaljujući visokom trendu povećanja instalacije sustava obnovljivih izvora energije. Međutim, Hrvatska pokazuje srednju učinkovitost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova. Tako je u kategoriji klimatske politike zauzela tek 26. mjesto.

Također, ističe se kako je Hrvatska nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021., ali se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog napuštanja korištenja ugljena. Stoga se navodi kako stručnjaci CCPI-ja hrvatske ciljeve ne smatraju dovoljnima.

„Stručnjaci CCPI-ja željeli bi vidjeti kako zemlja [Hrvatska] ostvaruje svoj puni potencijal u klimatskim akcijama. Zalažu se za veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljive energije“, navodi se u objašnjenju. Dodaje se kako su uspostavljene politike za sektor šumarstva (npr. za pošumljavanje, uklanjanje ugljikovog dioksida i njegovo pohranjivanje u šumama te održivu poljoprivredu), ali stručnjaci brinu o njihovoj provedbi i izražavaju bojazan da su te mjere odvojene od procesa prostornog i urbanističkog planiranja u zemlji.

Izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (Climate Change Performance Index - CCPI) za 2022. može se preuzeti putem sljedeće poveznice.

Uspješnost u području zaštite klime navedenih zemalja procjenjuje se u četiri kategorije (emisije stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatska politika), a ni jedna od njih ne ostvaruje dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama da bi postigla vrlo visoku ocjenu. Općenito su kao najbolje rangirane Danska, Švedska i Norveška, a najgore su Kanada, Iran, Saudijska Arabija i Kazahstan, iako se kao najveći gubitnik posebno ističe Australija.

Od zemalja članica EU-a najgore su rangirane Mađarska (53.), Poljska (52.), Češka (51.) te Slovenija (50.) i Belgija (49.). Poboljšavši svoju poziciju za 10 mjesta u odnosu na prošlogodišnje izvješće, Nizozemska se popela na ukupno 19. mjesto te kontinuirano povećava svoj CCPI rang. Unatoč tome, ova se zemlja još uvijek ocjenjuje kao srednje uspješna. 

S.F. / Ekovjesnik

 

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• CCPI
• COP 26
• INDEKS UčINKA KLIMATSKIH PROMJENA
• EMISIJE STAKLENIčKIH PLINOVA
• HRVATSKA
• KLIMATSKA POLITIKA
• OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
• U žARIšTU