Šume su važni ponori ugljika i važne su zbog upijanja ugljikovog dioksida koji zagrijava naš planet i koji se ispušta u atmosferu spaljivanjem fosilnih goriva. No, još uvijek malo znamo o tome koliko je točno CO2 u njima uskladišteno - sada i/ili u prošlosti, a znanstvenici su tek posljednjih godina počeli otkrivati utjecaj klimatskih promjena u prošlosti.

Zelena akcija i Zelena Istra izvijestile su danas kako su 8. travnja podigle tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike zbog izdavanja okolišne dozvole za termoelektranu (TE) na ugljen Plomin 1.

Vrapčarke su s više od 6.000 vrsta najveći red u razredu ptica, a uključuju i poznate ptice poput kardinala, američke grmuše, plave šojke i vrapca. Vrapčarke čine više od 60 % svih pernatih ljepotica poznatih čovječanstvu.

Udruga BIOM i Zelena akcija, u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, pozivaju na tribinu „Važnost europskih izbora za okoliš i društvo” koja će se održati 17. travnja od 10:00 do 13:00 u Kući Europe (Augusta Cesarca 4, Zagreb).

Danas je u Zagrebu vrlo burno odjeknula vijest o zatvaranju kultog Kina Europa, a građani su se vrlo brzo spontano organizirali te preko društvenih mreža izrazili svoju potporu Zagreb Film Festivalu koji od 2008. godine uspješno upravlja kinom.

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura.

Poznato je kako Amerikanci svojim načinom prehrane i pretjeranim konzumiranjem govedine osjetno povećavaju emisije stakleničkih plinova. Jedno od novijih istraživanja pokazalo je kako 20 posto Amerikanaca koji svakodnevno konzumiraju govedinu uzrokuje čak 46 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova povezanih s vrstom prehrane.

Kanada se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta, a njezin sjever još brže od ostatka zemlje, otkriva izvještaj kanadske vlade te upozorava da je drastično djelovanje jedini način izbjegavanja katastrofalnih posljedica.

Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, svega 27 % stanovništva EU-a – ili tek oko jedne od četiri osobe, izjavilo je da voće konzumira najmanje dva puta dnevno. Sljedećih 37 % stanovništva EU-a voće konzumira jednom dnevno, dok ga preostalih 36 % konzumira rjeđe ili ga uopće ne konzumira tijekom tjedna. Situacija s povrćem je slična: u usporedbi s potrošnjom voća, nešto manji udio od 23 % stanovništva EU-a konzumirao je povrće najmanje dva puta dnevno, a nešto veći udio od 40 % jeo je povrće jednom dnevno.

Borba protiv klimatskih promjena, aktualna situacija u svjetskom gospodarstvu te sve dublje socijalne podjele zajedno utječu na sve veću podršku novom svjetskom planu Zelenog novog dogovora (Green New Deal).