ESOTC 2025: rekordni toplinski valovi od Mediterana do Arktika, smanjenje ledenjaka i snježnog pokrivača

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

PFAS kemikalije na Arktiku: Onečišćenje bez granica koje ugrožava i ljude i životinje

Međunarodni tim znanstvenika upozorava na globalnu prijetnju „vječnih kemikalija“ koje kontaminiraju i najudaljenije dijelove planeta

Copernicus: Najtopliji siječanj i rekordno niski opseg arktičkog morskog leda

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) izvijestila je kako je prvi mjesec 2025. bio najtopliji siječanj na globalnoj razini, čime je nastavljen niz rekordnih ili gotovo rekordnih temperatura izmjerenih u posljednje dvije godine.

Arktički ocean će u budućnosti apsorbirati manje CO2 nego što se ranije očekivalo

Oceani imaju golem kapacitet za apsorpciju stakleničkih plinova, a zbog niskih temperatura Arktički ocean skladišti posebno veliku količinu CO2 u odnosu na svoju površinu. Međutim, taj učinak će u budućnosti postati slabiji, a jedan od uzroka su klimatske promjene. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Hamburgu pokazuje koliko CO2 iz Arktičkog oceana dospijeva u atmosferu otapanjem permafrosta.

Na Dan planeta Zemlje objavljeno Europsko izvješće o stanju klime 2021.

U Europi je 2021. zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti mjerenja uz 1,0 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., praćeno velikim poplavama u zapadnoj Europi i suhim uvjetima na Mediteranu.

Rujan 2021. globalno jedan od četiri najtoplija rujna u povijesti

Anomalije prosječne rujanske temperature u Europi općenito su veće i promjenjivije u odnosu na ostatak svijeta. Tako je prema prosječnoj temperaturi, 0,2 °C nižoj od prosjeka za razdoblje 1991.-2020., ovogodišnji rujan bio najhladniji još od 2013. godine, a uslijedio je nakon relativno „hladnog“ kolovoza.

UN: Ljudska aktivnost uzrok je katastrofa u cijelom svijetu

Studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda, akademske i istraživačke institucije UN-a, razmatra 10 različitih katastrofa koje su se dogodile 2020. i 2021. godine te otkriva njihovu međusobnu povezanost, iako su se dogodile u različitim dijelovima svijeta.

Drugi najtopliji lipanj u Europi i najtopliji ikad u Sjevernoj Americi

Prosječna europska temperatura za lipanj 2021. bila je 1,5 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020., a jedini lipanj koji je u Europi bio topliji od ovogodišnjeg dogodio se prije dvije godine. Istovremeno, na području Sjeverne Amerike oboreni su brojni temperaturni rekordi, zbog čega će se lipanj 2021. na tom kontinentu pamtiti kao najtopliji dosad.

U Europi je 2020. godina bila najtoplija u povijesti mjerenja

Prošla je godina na globalnoj razini bila jedna od tri najtoplije te šesta u nizu izuzetno toplih godina koja je ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća. Prema najnovijim podacima, posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše su ikad zabilježene i to za 1,2 °C iznad prosjeka za razdoblje 1850.-1900., a koncentracije glavnih stakleničkih plinova (CO2 i CH4) nastavile su rasti te su dosegle najviše godišnje razine od 2003. godine od kada se provode satelitska promatranja.

Svijet je na rubu klimatskog ponora, porast temperature se nastavlja

Prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja, a obilježili su je ekstremni vremenski događaji koji su uz pandemiju COVID-19 utjecali na milijune ljudi, navodi se u izvješću u kojem glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava da je svijet „na rubu ponora“.