Nove mjere za zaštitu i promicanje sektora vina u EU-u

Zastupnici su u utorak podržali novi zakon o jačanju zaštite i potpore europskim proizvođačima vina. Time će se osigurati više sredstava za vinogradare kako bi prilagodili proizvodnju kretanjima na tržištu, kao i dodatni alati za suočavanje s ekstremnim vremenskim uvjetima. Vino s manje od 0,05 posto alkohola označavat će se kao „bezalkoholno 0,0 %”, a osigurava se i veća potpora vinskom turizmu, izvozu i promociji vina.

Globalno zatopljenje i emisije CO₂ prije 56 milijuna godina izazvale su raširene šumske požare i eroziju tla

Klima se prije 56 milijuna godina zagrijavala gotovo jednako brzo kao danas. Kada je u kratkom razdoblju golema količina CO₂ dospjela u atmosferu, to je dovelo do velikih šumskih požara i snažne erozije tla.

Dubrovnik domaćin 2. ONE-BLUE međusektorskog sastanka

Projekt ONE-BLUE u Dubrovniku će okupiti istraživače, predstavnike institucija i dionike iz različitih sektora na svom 2. međusektorskom sastanku. Riječ je o forumu za razmjenu znanstvenih rezultata, raspravu o aktualnim izazovima i predstavljanje inovativnih pristupa zaštiti morskih ekosustava.

Plutače u zaštićenom morskom području jačaju istraživanja klimatskih promjena

Plutača u zaštićenom morskom području Capo Milazzo u provinciji Messina na Siciliji omogućit će prikupljanje vrijednih podataka o fizičkim, kemijskim i biološkim varijablama u stvarnom vremenu. Prikupljeni podaci ključni su za praćenje oceanografskih, atmosferskih i ekoloških uvjeta u ovom dijelu Sredozemnog mora.

IEO-CSIC i MIT unaprjeđuju proučavanje zakiseljavanja oceana

Znanstvenici Španjolskog instituta za oceanografiju (IEO-CSIC) nacionalnog centra Španjolskog istraživačkog vijeća (Centro Nacional del Consejo Superior de Investigaciones Científicas – CSIC) i američkog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) surađuju na unificiranju globalnih mjerenja pH morske vode, ostvarujući napredak u proučavanju zakiseljavanja oceana.

Europske šume i klima: važnost izbora vrsta drveća

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Jadran gubi svoje morske livade: zagrijavanje mora među glavnim uzrocima

Istraživanje potvrđuje da su livade posidonije (Posidonia oceanica), čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i drugih morskih cvjetnica – presudnih za bioraznolikost, stabilnost obale i skladištenje CO₂ – izložene riziku zbog niza čimbenika.

Stope izumiranja povećale su se tijekom posljednjih pet stoljeća, ali su općenito opale u posljednjih 100 godina

Istraživanje dovodi u pitanje tvrdnje da se na Zemlji događa šesto masovno izumiranje vrsta, ali ne umanjuje rizike klimatskih promjena i ozbiljnost krize gubitka bioraznolikosti kao izravne posljedice ljudskog djelovanja. Međutim, istraživanje pokazuje da se stope izumiranja vrsta ne ubrzavaju, već da su svoj vrhunac dosegle prije mnogo desetljeća.

Klimatske promjene potiču sve češće i žešće požare, povećavajući rizike za ljude i prirodu

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Od danas javno dostupni podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF)

Ova inicijativa označava završnu fazu višegodišnjeg plana za pružanje otvorenih podataka i važan je trenutak u strategiji ECMWF-a te potvrda predanosti otvaranju jednog od najvećih svjetskih meteoroloških skupova podataka, promicanju otvorene znanosti, međunarodne suradnje i klimatske otpornosti, ističu u ECMWF-u.