ZNANOST

Europske šume i klima: važnost izbora vrsta drveća

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Otkriven novi rasjed u središtu kaldere Campi Flegrei

Novo istraživanje znanstvenika Sveučilišta Roma Tre i Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) pokazuje da se seizmičnost u području Flegrejskih polja sada koncentrira u točno određenom dijelu Zemljine kore. To je znak stvaranja ili ponovnog aktiviranja rasjeda, a taj proces objašnjava pojačanje fenomena bradiseizma i ukazuje na to da kora više ne reagira isključivo elastično.

Podvodni robot Doc Ricketts otkrio nove vrste pužarica

Istraživači oceanografskog istraživačkog centra Monterey Bay Aquarium Research Institute (MBARI) u Moss Landingu u Kaliforniji u suradnji sa Sveučilištem SUNY Geneseo te znanstvenicima sa Sveučilišta u Montani i Sveučilišta Hawaiʻi u Mānoi opisali su tri nove vrste dubokomorskih riba, uključujući i vrstu Careproctus colliculi koja je prvi put otkrivena pomoću daljinski upravljanog podvodnog robota Doc Ricketts.

Institut za oceanografiju i ribarstvo: Nova održivija formula hrane mijenja uzgoj ribe

Kako bi osigurali održiviji rast akvakulture, hrvatski znanstvenici su u suradnji s talijanskim kolegama sa Sveučilišta u Udinama i domaćim tvrtkama za uzgoj ribe proveli dosad najveće istraživanje na uzgajalištima srednjeg i sjevernog Jadrana. Otkrili su da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe, uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje.

Znanstvenici prvi put kvantificirali zdravstvene rizike oblikovanja frizure i njege kose

Uobičajeno sušenje i dotjerivanje kose pretvara kupaonice i frizerske salone u opasnu zonu emisija. Znanstvenici Sveučilišta Purdue otkrili su da 10 do 20 minuta oblikovanja frizure uobičajenim uređajima i preparatima rezultira udisanjem oko 10 milijardi nanočestica. To je usporedivo s boravkom pokraj ceste u vrijeme najfrekventnijeg prometa ili s pušenjem nekoliko cigareta.