IPCC

Plan Vlade RH: Bušenjem Jadrana protiv klimatskih promjena!

„Predloženi Nacionalni energetski i klimatski plan Vlade RH otvorit će većinu teritorija Hrvatske, uključujući Jadran, za nova istraživanja nafte i plina te nas osuditi na još najmanje dva desetljeća ovisnosti o fosilnim gorivima.“ Poruka je to koju su u četvrtak ujutro ispred zgrade Vlade RH uputili aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije i Greenpeacea.

Tribina: Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?

Greenpeace i Zelena akcija organiziraju tribinu „Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?”, kao doprinos trenutnoj javnoj raspravi o Nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana RH za razdoblje od 2021. do 2030., koja će se održati u utorak, 26. studenog, s početkom u 10:00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu (Perkovčeva ulica 2).

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

IPCC upozorava na nužnost zaštite i održive uporabe tla

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC - Intergovernmental Panel on Climate Change) nedavno je objavio izvještaj pod nazivom Special Report of Climate Change and Land koji ukazuje na sve veću izloženost tla utjecaju ljudi i klimatskih promjena te se njime poziva na bolje upravljanje i promjenu prehrane svjetske populacije.

Zelena akcija: Energetska strategija nas vodi u fosilnu budućnost

Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine vodi nas u novo desetljeće ulaganja u fosilnu infrastukturu, poput LNG terminala na Krku, Jadranko-jonskog plinovoda, daljnje eksploatacije nafte i plina u Slavoniji, Lici i Jadranu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu, ističe se u priopćenju Zelene akcije.

Ni smanjenje emisije ugljika neće spriječiti topljenje trećine himalajskog leda do 2100.

Nekoliko novijih znanstvenih otkrića u vezi smanjenja količine leda na Sjevernom polu, preko Grenlanda do Antarktike, uznemirila su i eksperte i svjetsku javnost. No, istraživanje koje je objavljeno prošlog tjedna, a fokusira se na ono što njegov glavni autor naziva „klimatskom krizom za koju još niste čuli“, potvrđuje kako će se zbog porasta temperature na području regije Hindukuša i Himalaje do 2100. godine otopiti „šokantna“ količina leda.

5 do12: Poziv na buđenje svijesti o klimatskim promjenama

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.