2024. bila je dosad najtoplija godina na europskom kontinentu, s nezabilježenim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale na najmanje 413 000 ljudi. U 2024. godini zabilježen je snažan klimatski kontrast između istoka i zapada: ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.

Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst) u petak je predstavila Naturgefahrenportal – novi portal za pripremu stanovništva u slučaju ekstremnih vremenskih događaja. Internetski portal građanima pruža ažurirane informacije o mogućim opasnostima kao što su poplave ili olujni udari vjetra u mjestu njihovog prebivališta ili boravka u Njemačkoj.

Uz predviđeni porast prosječne temperature od +4 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, obilnije kiše, međugodišnju varijabilnost i ekstremne vremenske događaje neophodno je imati precizno znanje o budućim klimatskim kretanjima kako bismo im se što bolje prilagodili, ističu stručnjaci Météo-Francea.

Količina oborina u jednom danu tijekom ekstremnih vremenskih događaja u posljednjih 40 godina povećala se za osam posto, a ekstremni vremenski događaji unutar jednog sata sada donose 15 posto više kiše nego prije. Ovo povećanje izravno je povezano s globalnim zatopljenjem, a povezanost je manje jasna kada je riječ o povećanju dnevnih količina kada veću ulogu imaju vremenski uvjeti.

Osim Hondurasu, oluja predstavlja prijetnju i susjednom Belizeu, ali vjerojatno neće stići do Meksičkog zaljeva te se očekuje kako će oslabjeti iznad poluotoka Yucatán.

Prema najnovijem izvještaju španjolskih vlasti, najmanje 211 ljudi poginulo je u poplavama nakon ovotjednog strašnog nevremena u regiji Valencije.

Broj žrtava u Španjolskoj raste nakon poplava koje su ovog tjedna poharale jugoistok zemlje. U ovoj prirodnoj katastrofi poginulo je najmanje 205 ljudi, navodi se u današnjem privremenom izvještaju hitnih službi.

Početkom rujna 2024. završilo je razdoblje toplinskog vala koje je u većem dijelu Austrije trajalo oko dva tjedna. Na istoku Austrije razdoblje velikih vrućina trajalo je, međutim, duže od četiri tjedna, a završilo se rekordnim dnevnim i višednevnim količinama oborina.

„Industrija fosilnih goriva odgovorna je za pogoršanje ekstremnih vremenskih događaja, uključujući obilne padaline u Europi u posljednja dva tjedna“, tvrdi klimatolog Marc Olefs, klimatolog iz austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria.

Velike poplave zahvatile su dijelove srednje Europe, poginulo je najmanje 17 ljudi, evakuirane su tisuće, a za nekima se još uvijek traga. Kakva je trenutna situacija, kako će se zemlje nositi s obnovom nakon poplava, koji su prioriteti te postoji li opasnost za Hrvatsku, odgovorili su gosti HRT-ove emisije „Otvoreno“.